Neurološki pregled

Neurološki pregled je specijalistički pregled neurologa koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te određenih pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Bolesti koje se dijagnosticiraju i liječe u neurološkoj ambulanti, kao što su glavobolja, vrtoglavica, neuralgije, epilepsija, poremećaji moždane cirkulacije, moždani udar, demijelinizacijske bolesti (multipla skleroza), neuromišićne bolesti, bolesti ekstrapiramidnog puta (intencioni tremor, bolest nemirnih nogu, Parkinsonov sindrom i bolest), bolesti lokomotornog sutava (ishialgie, torticolis).

Neurološki pregled obuhvaća anamnezu, fizikalni pregled kojim se ispituje hod, ravnoteža, rad moždanih živaca, vlastiti refleksi, osjet, spretnost pokreta itd., procjenu tjelesnog i psihičkog statusa te postavljanje dijagnoze, preporuku terapije ili eventualno dodatnih pretraga ili kontrola.

UZV pregled karotenoida

Color Doppler vena je pretraga koja se koristi u dijagnostici proširenih vena kao i otkrivanju ugrušaka (tromba) u površnim i dubokim venama nogu, uz procjenu brzine protoka krvi.

Najčešći simptomi oštećenja venske cirkulacije su oticanje nogu, bolovi, težina u nogama, pečenje i svrbež. Pretraga je posebno opravdana kod gangrenoznih promjena, oteklina nogu te vidljivo proširenih vena.

Color doppler ultrazvuk je potpuno bezbolan. Izvodi se u ležećem i stojećem položaju, prislanjanjem sonde na promatrane krvne žile.

Ova je pretraga dinamička, jer tijekom snimanja na ekranu vidimo subjektivni prikaz krvnih žila, zapravo njihov sadržaj tj. krvne stanice koje se kreću – cirkuliraju u raznim smjerovima.
Na taj način opisujemo krvne žile, otkrivamo jesu li krvne žile sužene, da li postoje plakovi na stijenkama krvnih žila (aterosklerotske promjene), je li protok krvi ubrzan ili usporen te otkrivamo da li postoje zastoji u cirkulaciji.
Tijekom snimanja na monitoru se prikazuje slika krvne žile, koju liječnik može isprintati i priložiti uz pisani nalaz.
Patološke promjene prikazuju se kao suženje ili potpuno začepljenje krvnih žila, što je najčešće kod ateroskleroze (arterije) ili tromboze vena.

UZ pregled arterija

Color Doppler ili popularno „ultrazvuk“ karotidnih arterija je ultrazvučna pretraga krvnih žila koje su odgovorne za opskrbu mozga krvlju.

Ovom metodom se radi procjena morfologije tj. izgleda krvne žile i njezine stijenke te njezine hemodinamike tj. protoka u krvnim žilama.

Jako je korisna kod mlađih a osobito kod starijih ljudi, jer razjašnjava glavobolje, vrtoglavice, šumove u glavi i u ušima, smetnje pamćenja, a nezamjenjiva je kod upozorenja za razvoj ateroskleroze i prijetećeg moždanog udara. Kod teških situacija, velikih stenoza, postavlja indikaciju za operativne zahvate krvnih žila i time sprječava moždane udare.
Na temelju nalaza dobivamo uvid u stanje krvnih žila, detektiramo promijene na stijenkama krvnih žila ili eventualna suženja. Ova dijagnostička metoda je neinvazivna te daje procjenu morfologije i hemodinamike u živom vremenu.

Dijagnostika i obrada Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). Bolest je nazvana po liječniku iz Londona dr. Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti.

Prognoza Parkinsonove bolesti ovisi o tipu bolesti:

Tip A – Tremor dominantni tip – blaži oblik bolesti povezan s tremorom i drugim simptomima ograničenim na jednu stranu tijela. Najbolja prognoza – bolesnici odgovaraju jako dobro na uobičajene lijekove kao što je levodopa. Poslije tog razdoblja, pojačavaju se različiti stupnjevi sindroma levodopa neuspjeha.
Tip B – Akinetički tip – teži, nestabilni oblik bolesti s problemom hodanja i zanemarivom količinom tremora. Umjesto toga, u pojavi bolesti rano su prisutne poteškoće u hodanju, poteškoće sa držanjem tijela i ravnotežom. Ove osobe mogu imati jako dobar odgovor na lijekove u razdoblju do 8 godina.

Liječenje Parkinsonove bolesti, uz primjenu lijekova, uključuje i nefarmakološke mjere (tjelovježba, prehrana, suportivne grupe).
Cilj liječenja je postići kontinuiranu stimulaciju dopaminergičkih neurona primjenom antiparkinsonika (lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti).

Dijagnostika i obrada Alzheimerove bolesti

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova bolest je neurološki poremećaj koji dovodi do laganog propadanja mozga, dovodeći do problema s pamćenjem, svakodnevnim funkcioniranjem i ponašanjem.

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga koja dovodi do laganog propadanja mozga. Najčešće se javlja kod osoba starih preko 65 i 70 godina.

Simptomi Alzheimerove bolesti pojavljuju se postupno, kroz razdoblje od nekoliko godina i razlikuju se od osobe do osobe.
Prvi simptomi koji se pojavljuju obično su zaboravljivost i blaga konfuzija. Mogu se manifestirati na razini kognitivnih, funkcionalnih i bihevioralnih/psihičkih promjena.

Kognitivne promjene – oslabljeno kratkotrajno pamćenje, teškoće u donošenju odluka, smanjeno razumijevanje koncepata vremena i prostora, smanjena sposobnost za učenje i problem u prepoznavanju prijatelja i članova obitelji.
Trenutno ne postoji lijek koji bi zaustavio napredovanje Alzheimerove demencije. Antidementni lijekovi ublažavaju simptome demencije, no oni ne mogu spriječiti napredovanje promjena u mozgu, ali mogu ublažiti teškoće i usporiti klinički tijek bolesti na određeno vrijeme.

Najvažnije je pravovremeno i dosljedno liječenje svih oboljenja u ranoj i srednjoj životnoj dobi koja kasnije direktno ili indirektno mogu dovesti do oštećenja mozga: visok krvni tlak, dijabetes (šećerna bolest), povišene masnoće u krvi, višak tjelesne težine, fizička neaktivnost, nikotinska ovisnost, itd…

Kontaktirajte nas

Ako imate bilo kakvih pitanja, slobodno nam pošaljite poruku.