Količina sunca koju primimo ovisna je o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, mjestu, pa i geografskoj širini. Veće količine UV zraka mogu prodrijeti kroz oblake, maglu ili smog. Voda, pijesak, oblaci, kamenje i snijeg izazivaju refleksiju UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak.

Ultraljubičaste zrake sastoje se od zraka UVA i UVB spektra. UVA zrake uzrokuju tamnjenje kože i prodiru u dublje slojeve kože. Iako se UVB zrakama pripisivala sposobnost da uzrokuju opekline kože, štetnost obiju je podjednaka. Ne postoje sigurne UV zrake, pa ni one koje dolaze iz umjetnih izvora poput solarija. Stoga noviji preparati za zaštitu od sunca sprečavaju učinak UVB, ali i UVA zraka.

Vrlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra i ozonski omotač. On, naime, svojim prisustvom sprečava prodiranje štetnih UV zraka do zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina značajno smanjila. To je djelom posljedica prirodnih, ali i ljudima uzrokovanih čimbenika (industrija, ispušni plinovi, sprejevi…).

Stoga je uveden pojam UV indeksa. On pruža važnu informaciju pomoću koje si možete planirati svoje aktivnosti izvan kuće, kako bi izbjegli štetna sunčeva zračenja. UV indeks je prognoza, koja pruža informaciju, kolika se količina ultraljubičastih zraka očekuje na površini Zemlje sredinom dana, kada je sunce “najjače”.

Što je UV indeks viši, brže će ultraljubičaste zrake izazvati oštećenja na koži i očima. On ovisi o “visini” sunca, količini i gustoći oblaka, te o debljini ozonskog omotača.

Vrijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10 i objavljuje se najčešće u sklopu vremenske prognoze.

Osobita pažnja i izbjegavanje sunca je potrebno kada UV indeks iznosi 5 ili još više.