Svrbež kože (pruritus)

Svrbež kože (pruritus)

Naš najveći organ, koža, najizloženiji je dio organizma vanjskim utjecajima. Podjednako tako, ona je ogledalo našeg zdravlja, pa se na njoj raznim simptomima mogu očitovati brojne bolesti, ne samo fizičke već i psihičke. Među možda najčešćim simptomima jest svrbež odnosno, kako se stručno naziva, pruritus, a može zahvatiti veću ili manju površinu kože, već ovisno o uzroku.

U toplim mjesecima godine koji polako uzimaju maha, o svrbežu se učestalo govori u kontekstu uboda insekata, posebice komaraca te djelovanja sunca. Komarci će kod većine osoba izazvati tek neznatno crvenilo na mjestu uboda, ali također i neugodan svrbež koji se dodatno pogoršava kad vladaju vrućine, a koža je dodatno nadražena, bilo zbog suhoće ili pretjeranog znojenja. Neke osobe su posebno osjetljive na njihove ubode, pa simptomi mogu biti još izraženiji iako su teške alergijske reakcije u slučaju komaraca rijetkost za razliku od, primjerice, pčela, osa, a posebice stršljenova kad može zatrebati i hitna medicinska pomoć.

Iritacije izazvane suncem

Govoreći o svrbežu uzrokovanom suncem, tu je riječ o fotodermatozama. Pritom se misli na bolesti kože koje su uzrokovane djelovanjem ultraljubičastih zraka. Opekline od sunca ili takozvani solarni dermatitis je fotodermatoza koja se najčešće vidi, koja u početku peče, a kasnije i svrbi uz ljuštenje kože, a za čiji nastanak nije odgovorna fotosenzibilizirajuća tvar.

No, u nemalom broju slučajeva, uz sunce, na kožu djeluju i neke tvari iz okoline ili one koje nastaju u organizmu kao produkti metabolizma, a koje pojačavaju učinak sunca na kožu, pa time i njezinu reakciju. U kontekstu fotodermatoza najčešće možemo čuti pojam “alergija na sunce”. Tim terminom se opisuju svrbež ili crvenilo koji se pojavljuju nakon boravka na suncu u proljeće ili početkom ljeta.

Simptom raznih bolesti

Pruritus može ukazivati i na neku kožnu ili sistemsku bolest od kojih je po teško podnošljivom svrbežu najpoznatiji svrab ili šuga. Potom spomenimo i atopijski dermatitis, ali i bolesti kao što su bolesti jetre, otkazivanje bubrega, problemi sa štitnjačom i slično. Svrbež može imati izvor i u oštećenjima živčanog sustava kakva nastaju u slučaju multiple skleroze, dijabetesa ili herpes zostera, a može pratiti i psihičke tegobe te bolesti poput anksioznosti, depresije ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Nije rijedak niti u trudnoći, a vrlo je često prisutan kod osoba starije životne dobi zbog suhoće kože.

Liječenje svrbeža će ovisiti, naravno, o uzroku, što znači da je ponajprije važno postaviti točnu dijagnozu. Ono podrazumijeva uzimanje detaljne anamneze o aktivnostima pacijenta, uzimanju lijekova, o osobnoj higijeni i sličnom, a potom se obavljaju tjelesni pregled te, ako su potrebne, dodatne pretrage. Učinkovitim liječenjem ublažit će se, a potom i ukloniti svrbež. Pritom treba naglasiti da svakako ne koristite kreme ili bilo kakva sredstva bez stručnog mišljenja liječnika koji će propisati odgovarajuću terapiju.

Mjere samopomoći

Ipak, kada je riječ o „jednostavnim dijagnozama“ koje možete postaviti i sami poput kože nadražene ubodom komarca ili pretjeranim izlaganjem suncu, možete koristiti antihistaminske masti ili gelove pri čemu će vam dobro doći stručni savjet liječnika ili ljekarnika. U toplom dijelu godine svakako treba intenzivnije misliti i o hidrataciji, odnosno zadržavanju i nadoknađivanju vlage u kože. To podrazumijeva, s jedne strane, unos dovoljne količine tekućine, a s druge korištenje kozmetičkih preparata koji hrane i hidratiziraju kožu. Starije osobe trebale bi pak koristiti njegu prilagođenu zreloj koži.

Svrbež kože u svakom slučaju ne treba shvaćati olako, a liječniku se svakako morate javiti traje li dulje od dva tjedna te se ne smiruje unatoč pojačanoj njezi, ako je izrazito jak zbog čega vas ometa u svakodnevnim aktivnostima i spavanju, ako se javi naglo, a da ga s ničime ne možete povezati, ako vas svrbi cijelo tijelo, a posebno ako su prisutni i drugi simptomi poput promjena na koži, ekstremnog umora, gubitka kilograma, groznice i sličnih. Vodite računa i o tome da čak i bezazlen svrbež može prerasti u komplikaciju ako intenzivnim češanjem ozlijedimo kožu te tako otvorimo put infekciji mikroorganizmima.

Autorica: Sanja Petek Modrić, dr. med., spec. dermatovenerolog, objavljeno na ADIVA.hr